Porez na promet nekretnina je kantonalni porez na kupovinu nekretnine, obračunat na kupoprodajnu cenu. Stope se kreću od 0% do 3.3%. Osam kantona – Cirih, Cug, Svic, Uri, Glarus, Safhauzen, Argau i Ticino – ne naplaćuju porez na promet nekretnina, već samo taksu za zemljišnu knjigu. Najskuplji su Vo i Nesatel sa do 3.3%, a slede Bazel-Grad i Zeneva sa po 3%. Pri kupoprodajnoj ceni od CHF 1 mil. kupci plaćaju, u zavisnosti od kantona, između CHF 0 i oko CHF 33'000.
Osam od 26 kantona odustaje od poreza na promet nekretnina: Cirih (ukinut 2005), Cug, Svic, Uri, Glarus, Safhauzen, Argau i Ticino. U ovim kantonima pri promeni vlasništva nastaju samo troškovi zemljišne knjige i notara, koji u zavisnosti od kantona iznose nekoliko hiljada franaka. Svic je jedini kanton koji praktično ne naplaćuje ni porez ni značajnu taksu za promet nekretnina. Za kupce u ovim kantonima porez na promet nekretnina dakle nije stavka troškova.
Najviše stope su u zapadnoj Švajcarskoj i u Bazel-Gradu. Najskuplji su Vo (2.2% kantonalno plus opštinski dodatak, zajedno do 3.3%) i Nesatel sa standardnom stopom od 3.3%. Bazel-Grad i Zeneva naplaćuju po 3%. Pri kupoprodajnoj ceni od CHF 1 mil. stopa od 3.3% znači porez na promet nekretnina od CHF 33'000 – znatno više od troškova notara i zemljišne knjige zajedno.
U srednjem rangu su kantoni sa stopama između 1.0% i 2.5%. Bern naplaćuje 1.8%, pri čemu su prvih CHF 800'000 pri trajno samostalno korišćenom stambenom vlasništvu (najmanje 2 od 3 godine) oslobođeni poreza. Lucern zahteva 1.5%, Obvalden 1.5%, Nidvalden 1.0%. Soloturn naplaćuje normalnu stopu od 2.2% (smanjenu na 1.1% pri prenosu na supružnike ili potomke), ali samostalno korišćeno stambeno vlasništvo oslobađa poreza. I Bazel-Pokrajina (2.5%) i oba Apencela naplaćuju porez na promet nekretnina – suprotno čestom uverenju, oni ne spadaju u kantone oslobođene poreza.
U mnogim kantonima kupac i prodavac obično dele porez na promet nekretnina svako po polovinu – ova podela je međutim ugovorna i nije u svim kantonima zakonski propisana. U kantonima poput Lucerna, Soloturna ili Nidvaldena po zakonu je kupac dužnik poreza. U praksi kupac često preuzima ceo porez kako bi svoju ponudu učinio atraktivnijom.
Oba poreza nastaju pri prometu nekretnine, ali se odnose na različite strane. Porez na promet nekretnina opterećuje kupca (ili se deli) i obračunava se na celokupnu kupoprodajnu cenu. Porez na kapitalnu dobit od nekretnina nasuprot tome pogađa prodavca i oporezuje samo dobit – dakle prodajnu cenu umanjenu za kupoprodajnu cenu i ulaganja koja povećavaju vrednost. Kanton oslobođen poreza poput Ciriha ne naplaćuje porez na promet nekretnina, ali svakako naplaćuje delom visok porez na kapitalnu dobit od nekretnina.
Uračunajte porez na promet nekretnina u dodatne troškove kupovine, koje morate obezbediti dodatno uz sopstveni kapital – on se ne ubraja u 20% minimalnog sopstvenog kapitala i ne može se finansirati preko hipoteke. Kao opšte pravilo važi 2–5% kupoprodajne cene za sve dodatne troškove (porez na promet nekretnina, notar, zemljišna knjiga). Pri kupovini u kantonu Vo za CHF 1 mil. kupci bi samo za porez na promet nekretnina trebalo da spreme do CHF 33'000, dok u Cirihu nasuprot tome samo taksu za zemljišnu knjigu od nekoliko hiljada franaka.